Englishlanguage

Dobrodošli na moj blog

30.10.2008.

Brojevi---Numbers

Brojevi mogu biti:

glavni (cardinals)
redni (ordinals)
diobni (fractional numerals)
brojevi za ponavljanje (repeating numerals)
brojevi za umnožavanje (multiplicatives)

broj nula (zero)

 

Glavni brojevi

 

1  one 19  nineteen
2  two 20  twenty
3  three 21  twenty one
4  four 22  twenty two etc.
5  five 30  thirty
6  six 40  fourty
7  seven 50  fifty
8  eight 60  sixty
9  nine 70  seventy
10  ten 80  eighty
11  eleven 90  ninety
12  twelve 100  a hundred
13  thirteen 101  a hundred and one
14  fourteen 200  two hundred
15  fifteen 1000  a thousand
16  sixteen 2000  two thousand
17  seventeen 1.000.000  a million
18  eighteen 2.000.000  two million

 

Kao što se vidi, brojevi između 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty".


Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku:


25 - twenty five, 71 - seventy one.
Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama:
24 - four and twenty.


Riječi hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and":
328 - three hundred and twenty eight
3.020 - three thousand and twenty.


Hundred i thousand dobijaju "s" u množini kada se javljaju kao imenice:
hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata)


"One" ima množinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u rečenici:
Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od bijelih)

Redni brojevi

Prva tri redna broja se tvore nepravilno:
first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem
nastavka "th" na glavne brojeve:

seventh
(sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.


Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth.

Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth.

Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti).
Kod sastavljenih riječi nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti).


Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za označavanje:

  • datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj);
  • rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI)
  • poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta);
  • poslije riječi every, kao što su izrazi: every third day (svakog desetog mjeseca).

Razlomci u nazivniku imaju redni broj:


4/5 - four fifths

3/10 - three tenths
Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter,
3/4 - three quarters.

Redni brojevi dobijaju određeni član the.
the first class (prvi razred).

Diobni brojevi

Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.
U množini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice).
Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba).
Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half":

two leagues and a half
(dvije i po milje).

Brojevi za ponavljanje

Brojevi za ponavljanje prave se pomoću riječi "times": four times (četiri puta),
twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta),
thrice (tri puta) zadržali su se još u poeziji, inače su zastarjeli.


Brojevi za umnožavanje

Brojevi za umnožavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve:
fourfold
(četverostruk).
Izuzetak je broj "twofold" koji se može izraziti još riječju double (dvostruk).


Broj nula

Nula se u engleskom jeziku kaže naught ili zero:
seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule)
206 - two naught six
U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou):
32-049 - three two o four nine.

28.10.2008.

Plural of Nouns


Množina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika.
Primjeri:


book - books (knjiga - knjige)
face - faces (lice - lica)

Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es",
koji se izgovara iz:


class - classes razred - razredi
bush - bushes grm - grmlje
bench - benches klupa - klupe

Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika:


hero - heroes heroj - heroji
potato - potatoes krompiri - krompiri
negro - negroes crnac - crnci



Izuzeci od ovog pravila su:


piano - pianos klavir - klaviri
canto - cantos spjev - spjevovi
octavo - octavos oktava - oktave



Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u množini samo nastavak "-e":


cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice
Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es":

country - countries zemlja - zemlje
lady - ladies dama - dame
story - stories priča - priče



ali:



day - days dan - dani
boy - boys dječak - dječaci
toy - toys igračka - igračke

Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u množini nastavak "-es":

half - halves polovina - polovine
calf - calves tele - telad
knife - knives nož - noževi
wife - wives supruga - supruge



Izuzeci od ovog pravila su:



strife - strifes borba - borbe
fife - fifes svirala - svirale
staff - staffs štab - štabovi
gulf - gulfs struja - struje



Imenice koje zavšavaju na "-oof", "-ief", "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s":



roof - roofs krov - krovovi
dwarf - dwarfs patuljak - patuljci
chief - chiefs poglavica - poglavice
cliff - cliffs greben - grebeni



Neke imenice imaju u množini nastavak "-en":



ox - oxen vo - volovi
child - children dijete - dijeca
Neke imenice obrazuju množinu promjenom osnovnog samoglasnika:

man - men čovjek - ljudi
woman - women žena - žene
tooth - teeth zub - zubi
Englishman - Englishmen Englez - Englezi
sportsman - sportsmen sportista - sportisti



ali:



Roman - Romans Rimljanin - Rimljani
Norman - Normans Norman - Normani
German - Germans Njemac - Njemci



Neke imenice imaju dva oblika u množini sa različitim značenjem:



brother - brothers
- brethren
(braća po krvi)
(braća u crkvenoj organizaciji, društvu)
cloth - cloths
- clothes
(štof)
(odijelo)



Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u množini obično svoj
latinski odnosno grčki nastavak:



radius - radii (poluprečnik, poluprečnici)
oasis - oases (oaza, oaze)



Složenice obrazuju množinu tako da se nastavak za množinu doda glavnoj riječi od koje
je složenica sastavljena, tj. od riječi koja nosi smisao.




 

 

28.10.2008.

Imenice-Nouns

Imenice su riječi kojima nešto imenujemo.

Npr:


man (čovjek),

town
(grad),
happiness
(sreća),

love
(ljubav) itd.

Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. One mogu biti:

  • opće imenice (common nouns), služe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste.
    boy (dječak), computer (računar), eye (oko)
    itd;

  • vlastite imenice (proper nouns), služe za imenovanje pojedinačnih bića, mjesta itd.
    Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver
    itd;

  • zbirne imenice (collective nouns), služe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini.
    team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska)
    itd;

  • gradivne imenice (material nouns), služe označavanje tvari ili materija.
    lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd.

  • apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (žeđ) itd.



Također, imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).


Množinu tvore samo opće imenice. One obično označavaju nešto što se može brojati, te ih zovemo brojivim imenicama:
two girls (dvije djevojke), three months (tri mjeseca) itd.
Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u množini:
silver (srebro), thirst (žeđ), air (zrak) itd.

Rod imenica

Opće pravilo:


U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se određuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ženskih lica ženskog su roda
(feminine) i imena živih bića gdje rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).


Kod živih bića rod razlikujemo na više načina:

- postoje različiti izrazi za muški i ženski rod:



boy - girl dječak - djevojčica
father - mother otac - majka
brother - sister brat - sestra
son - daughter sin - kći
uncle - aunt ujak - tetka
nephew - niece nećak - nećaka
king - queen kralj - kraljica
monk - nun kaluđer - kaluđerica
horse - mare konj - kobila
cock - hen pijetao - kokoška
drake - duck patak - patka
gander - goose gusak - guska



- dodajemo nastavke:



abbot
- abbess opat - opatica
actor - actress glumac - glumica
count - countess grof - grofica
duke - duchess vojvoda - vojvotkinja
emperor - empress car - carica
poet - poetess pjesnik - pjesnikinja
prince - princess princ - princeza
negro - negress crnac - crnkinja
heir - heiress nasljednik - nasljednica
sorcerer - sorceress čarobnjak - čarobnica
lion - lioness lav - lavica
hero - heroine heroj - heroina




- obrazuju se složenice:



man-servant - maid-servant sluga - sluškinja
cock-sparrow - hen-sparrow vrabac - vrabica
bull-calf - cow-calf junac - junica
male-elephant - female-elephant slon - slonica
landlord - landlady gazda - gazdarica



Mnoge imenice imaju isti oblik i u ženskom i u muškom rodu:


pupil (učenik, učenica)
friend (prijatelj, prijateljica)
teacher (učitelj, učiteljica)
cousin (rođak, rodica)



Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove riječi:
gentleman, lady, male, female, man, woman:


lady-teacher (učiteljica).



Od općeg pravila postoje sljedeći izuzeci:

  • "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda;
  • "cat" je ženskog roda;
  • "child" može biti sva tri roda;
  • imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ženskog roda i označavaju se sa she;
  • ženskog roda su:
    imena država i zemalja;
    neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue;
    ženskog roda su i nature, earth i moon;
  • imenice koje izražavaju jaka osjećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear;
  • muškog roda su također i: sun, death, time;
  • ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda;

U basnama životinje su personificirane pa su uvijek ženskog ili muškog roda.


27.10.2008.

Alphabet

The modern English alphabet consists of 26 letters derived

from the Latin alphabet:

 

Letter Letter name Pronunciation
A a /eɪ/
B bee /biː/
C cee /siː/
D dee /diː/
E e /iː/
F ef (eff as a verb) /ɛf/
G gee /dʒiː/
H aitch /eɪtʃ/
haitch sometimes in Hiberno-English /heɪtʃ/
I i /aɪ/
J jay /dʒeɪ/
jy in Scottish English /dʒaɪ/
K kay /keɪ/
L el /ɛl/
M em /ɛm/
N en /ɛn/
O o /oʊ/
P pee /piː/
Q cue /kjuː/
R ar /ɑr/
S ess (spelled es- in compounds like es-hook) /ɛs/
T tee /tiː/
U u /juː/
V vee /viː/
W double-u /ˈdʌbəl juː/
X ex /ɛks/
Y wy or wye /waɪ/
Z zed /zɛd/
zee in American English /ziː/
izzard in some dialect expressions /ˈɪzɚd/

 

 

English alphabet

English alphabet

Pronunciation

The sounds represented here are those of British English spoken with an R.P. (Received Pronounciation) accent. Other varieties of English differ considerably in pronunciation, especially the vowels and diphthongs.

English vowels and diphthongs

English consonants

 

27.10.2008.

Engleski jezik

Engleski je germanski jezik indo-evropske porodice.


Po broju ljudi koji govore ovaj jezik on je drugi u svijetu. Smatra se da postoji 300 miliona ljudi kojima je engleski izvorni (native speakers), 300 miliona onih kojima je on drugi i još 100 miliona onih koji ga koriste kao strani jezik.
To je jezik nauke avijacije, računarstva, diplomatije i turizma. Polovina svih poslovnih ugovora je sklopljena na engleskom, također, dvije trećine naučnih dokumenata je pisana ovim jezikom. Engleski je zvanični jezik u 45 zemalja ali je govorni i mnogim drugim zemljama.
Mandarin (kineski) govori najviše ljudi, međutim engleski jezik je najrašireniji i najvažniji jezik u svijetu. U Sjedinjenim Američkim Državama na saveznoj razini ne postoji službeni jezik, ali de facto službeni jezik je engleski. U Kanadi
 se, osim u Quebecu gdje je dominantniji francuski, također govori engleski.

Porijeklo engleskog jezika


Historija engleskog jezika počinje dolaskom germanskih plemena na britanska otočja su stigli preko Sjevernog mora sa prostora današnje Danske i sjeverne Njemačke. Doseljenici su prvobitno govorili keltski jezik, međutim to je brzo promijenjeno. Većina ljudi koji su govorili keltski su potisnuti u Vels, Kornvol i Škotsku. Jedna skupina je emigrirala na britansku obalu Francuske gdje i danas govore keltski jezik.
Angli su dobili naziv od riječi
Engle, imena njihove pradomovine. Jezik im se nazivao Englisc od čega i potiče riječ English
.

Tokom sljedećih par stoljeća razvilo se nekoliko dijelekata:

-
Northumbrian
u Northumbriji
-
Mercian
u kraljevini Merciji
-
West Saxon
u kraljevini Wessex
-
Kentish
u Kentu



Tokom 7. i 8. stoljeća kultura i jezik Northumbrije su bili dominirajući. Invazija Vikinga je
dovela ovu dominaciju do kraja (zajedno sa uništenjem Mercije). Samo je Wessex ostao
nezavisna kraljevina. Tokom 10. stoljeća West Saxon dijalekat je postao zvanični jezik
Britanije. Iz ovog perioda je poznat tzv.
Old English (staro-engleski). Pisan je alfabetom zvanim Runic
, koji potiče od skandinavskih jezika. Latinski alfabet su donijeli kršćanski misionari iz Irske.

U to vrijeme, rječnik
Old English-a se sastojao od anglo-saksonske osnove te prihvaćenih riječi latinskog i skandinavskih jezika (Norse and Danish
).
Latinski je dao engleskom riječi poput: street, kitchen, kettle, cup, cheese, wine, angel,bishop, martyr, candle.
Vikinzi su dodali riječi: sky, egg, cake, skin, leg, window, husband, fellow, skill, anger, flat, odd, ugly, get, give, take, raise, call, die, they, their, them.
Keltske riječi su preživjele u imenima mjesta i rijeka: Devon, Dover, Kent, Trent, Severn, Avon, Thames.

Normani su 1066. god. osvojili Britaniju. Francuski je postao jezik normanske aristokracije
i oni su dodali mnoge riječi u engleski jezik.


 

francuski     engleski
close shut
reply answer
odour smell
annual yearly
demand ask
chamber room
desire wish
power might
ire wrath



Zbog toga što su niži slojevi (englezi) kuhali za normansku aristokraciju, nazivi za većinu domaćih životinja su engleski (ox, cow, calf, sheep, swine, deer), dok su nazivi za vrste mesa koje su im donosili iz francuskog jezika (beef, veal, mutton, pork, bacon, venison).

Germanski način tvorbe množine (house, housen; shoe, shoen) je zamijenjen francuskim
načinom tvorbe: dodavanjem "s" (house, houses; shoe, shoes). Samo par riječi su zadržali
germanski način tvorbe: men, oxen, feet, teeth, children.

U 14. stoljeću Englezi postaju ponovo dominantni u Britaniji. Prvi kralj poslije normanske
vladavine je bio Henry IV. Do kraja 14. stoljeća londonski dijalekat je standardizovan, i
postao zvanični jezik, taj se jezik naziva

Middle English (srednje-engleski).
Chaucer je pisao na ovom jeziku.

Modern English
počinje u 16-om stoljeću, i poput ostalih jezika još uvijek se mijenja. Jedna promjena se desila kada je "th" kod nekih oblika glagola postalo "s": loveth, loves: hath, has.

U narednom periodu Engleska postaje kolonijalna sila, stupajući u kontakt sa različitim narodima širom svijeta. Zbog toga mnogo riječi iz drugih jezika je našlo mjesto u engleskom jeziku, što je svakako doprinijelo povećavanju rječnika engleskog jezika. Rječnik engleskog jezika je najveći u svijetu.

Jezici koji su imali uticaja na engleski jezik su: latinski, grčki, francuski, njemački, arapski, Hindu, italijanski, malajski, holandski, Farsi (iz Irana i Afganistana), Nahuatl (jezik Asteka), Sanskrit (iz drevne Indije), portugalski, španski, Tupi (iz Južne Amerike) i Ewe iz Afrike


<< 10/2008 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

MOJI LINKOVI







MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
1893

Powered by Blogger.ba